„Ima li Hrvatska dovoljno novca za energetske obnove?“

Dom, Gradnja Nema komentara na „Ima li Hrvatska dovoljno novca za energetske obnove?“ 0

No, isto tako, ima li hrvatska dovoljno političke volje i administrativnih kapaciteta za krenuti u jaču energetsku obnovu zgrada, koja može biti pokretač gospodarstva, spas za građevinsku industriju i kućne proračune – glavna su pitanja koja su postavljena na panel diskusiji „Ima li Hrvatska dovoljno novca za energetske obnove?“ 31. listopada u Zagrebu u organizaciji Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava – HUPFAS.


Zaključak sudionika jest da novca ima i da će ga biti, jedino što je put do njega dug jer zahtijeva stručnost, vrijeme, temeljite pripreme i informiranost investitora ali i ostalih sudionika ovog procesa. Također, postoji veliko zanimanje vlasnika obiteljskih kuća i suvlasnika (više)stambenih zgrada na lokalnim razinama, gdje interes premašuje raspoloživa sredstva.
Europska dimenzija
Stručnjaci iz Slovenije, Austrije i Italije predstavili su nacionalne i regionalne modele i projekte energetske obnove zgrada koji su pokrenuli gospodarske aktivnosti i ostvarili velike uštede vlasnicima i stanarima. U HUPFAS-u treću godinu za redom organiziraju ovakvu diskusiju jer vjeruju kako ta iskustva i uspješni primjeri iz država EU mogu pomoći našoj politici energetske obnove.
Skup su putem video poruka pozdravili i Ivo Josipović, Predsjednik RH i Adrian Joyce, direktor europske kampanje RENOVATE EUROPE čiji je nacionalni partner HUPFAS. Zagrebačka diskusija samo je jedan od nekoliko nacionalnih događaja koji se u sklopu kampanje paralelno održavaju dok je završni dan REDay2014 konferencija u Bruxellesu 5. studenoga. RENOVATE EUROPE kampanja, kao i njezine članice, ima za cilj smanjenje potrošnje energije u zgradama EU za 80% do 2050. u odnosu na 2005. godinu.
Izjave gostiju, sudionika i panelista
Davor Škrlec, zastupnik Europskog parlamenta
Hrvatska po pitanju potrošnje energije za grijanje i hlađenje zaostaje za prosjekom EU. Ulaganje u energetske obnove ovojnica zgrada je stoga od primarne važnosti za RH iz više razloga. Smanjuje nezaposlenost i stvara lokalna radna mjesta u proizvodnji, postavljanju i održavanju. Također, smanjuje ovisnost o uvozu energije jer se oslanjamo na lokalne resurse – obnovljive izvore energije. Zato na energetske obnove treba gledati kao na investiciju a ne kao na trošak. Također, direktive EU potiču i proizvođače na korištenje energetski učinkovitije proizvodnje od strojeva koji troše manje električne energije, pogona koji gube manje toplinske energije i dr…
Nažalost, neobvezujući cilj od 27% energetske učinkovitosti do 2030. ukazuje na političku nesigurnost u energetskom sektoru. To bi dugoročno moglo naštetiti EU, gospodarstvo bi moglo postati nekonkurentno, jer porast broja stanovnika i zahtjeva za energijom zemljama u razvoju govori da je neće biti dovoljno. EU mora razviti proizvode za smanjenje potrošnje energije. HR mora to iskoristiti za poticaj gospodarstva, stoga je Škrlec razočaran stavom HR u EU da nemamo dovoljno novaca, jer je energetska obnova investicija a ne trošak koja bi mogla riješiti problem koji danas imamo a to je nezaposlenost. Zadatak je države omogućiti poticaje.

Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a
Mislim da rad na energetskoj obnovi otvara niz mogućnosti posebno za mnoštvo malih i srednjih kompanija, a vaše djelovanje ima niz prednosti za društvo u cjelini. Trebali bi zajedno raditi na kampanji osvješćivanja javnosti o koristima energetske obnove. Tako će i izvršna vlast brže shvatiti dugoročne koristi od vašeg rada i što bi nam trebao biti prioritet.
Danska je poznata po tome što želi do 2050.g. 100% energije dobivati iz obnovljivih izvora energija, ovdje se spominju moguće uštede od 80%… nama to zvuči kao znanstvena fantastika, ali tvrtke okupljene danas ovdje mogu pomoći da se bar približimo ovim brojkama. HUP želi ukazati na potencijal koji ovo područje pruža pogotovo za male i srednje tvrtke. Istaknuo je također potrebu za kampanjom koja za cilj treba imati osvješćivanje o prednostima i podizanje razine energetske učinkovitosti.

Maja Pokrovac, predstavnica Ministarstva poduzetništva i obrta
MINPO do sada nije bio toliko istaknuto i uključeno u energetsku učinkovitost, a sada termin ‘energetsko poduzetništvo’ postaje sve važnija tema. RH apsolutno ima novaca ali moramo raditi na jačoj komunikaciji između ministarstava i poduzetnika. Ovih je dana predstavljen Vodič za gospodarstvo gdje se nalaze svi odgovori na jednom mjestu jer je prepoznato da postoji nedovoljno znanje o energetskoj obnovi, treba puno više edukacije i kampanja, kako bi se čim bolje iskoristili natječaji.
Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Fond je spona između zakona i provedbe i osigurava da se europske direktive provedu. Ove godine napravljen je napredak jer je odobreno je projekata u vrijednosti od 400 milijuna kn, koji su pokrenuli još dodatnih 800 milijuna kn investicija. Tako profitiraju i projektanti, nadzorni inženjeri i proizvođači i vlasnici zgrada. Uz uštede građanima štedimo energiju, štitimo okoliš smanjujemo emisiju CO2. Omogućili smo uvjete, zakonodavni okvir i sredstva, ali je ograničeni je period za pripremu i početak projekata energetske obnove. Jer imamo jako puno potreba na tržištu i ne možemo imati razumijevanja za nedovoljno pripremljene projekte, kao i nedovoljno kvalitetne ugovore između projektanata i izvođača.
Svi moramo dići razinu odgovornosti. Prije nekoliko dana izglasan je novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u kojem su definirani dionici i riješene neke stvari kako bi se omogućio novi val investicija. Isto tako Fond će imati na raspolaganju preko €400 milijuna za energetske obnove zgrada i obnovljive izvore energije. Interes postoji, a od planiranih sredstava za 2000 kuća, potpora je potpisana za 6700 kuća i ukupno 162 milijuna kuna umjesto planiranih 71 milijun. 3000 fasada bit će obnovljeno uz pomoć Fonda.
Isto tako, za višestambene zgrade, umjesto planiranih 20 poduprlo ih se s 44 milijuna kuna, a komercijalne zgrade tek dolaze na red. Svaka investirana kuna iz Fonda 2 i pol puta je multiplicirana što je generiralo više od 800 milijuna kuna investicija. Hrvatska ima najvišu stopu grantova / potpora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Kako je odobren Sporazum o partnerstvu u iznosu od €10,7 milijardi za razdoblje od 2014-20. stoga Hrvatska definitivno ima novaca, a Fond je određen kao posredničko tijelo za pola milijarde € namijenjenih za energetsku učinkovitost. Treba poraditi na edukaciji, ali je isto tako bitna kvaliteta i odgovornost u izvođenju projekata. Želimo da nam budućnost bude energetski učinkovita zbog ekoloških razloga, ali i zbog ušteda.

Dorijan Rajković, predsjednik udruge HUPFAS
Nastavljamo tradiciju razmjene iskustava nacionalnih programa energetske obnove zgrada iz susjednih nam država EU koji mogu biti putokaz našoj politici energetske obnove. Također, ovom diskusijom htjeli smo ukazati na važnost građevinarstva za gospodarski oporavak zemlje. HUPFAS je hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava – 15 renomiranih tvrtki s 1.500 zaposlenih u građevinskoj branši koje se bave proizvodnjom i prodajom toplinsko-fasadnih sustava i ostvaruju prihode od 1,7 milijardi kn. Udruga educira izvođače, informira javnost o prednostima gradnje toplinsko-fasadnih sustava te potiče i promovira njihovo korištenje u novogradnji i obnovi starijih građevina. Okupili smo sve dionike procesa energetske obnove i pokušali smo naći odgovore na neka pitanja koja nas muče u praksi. Nadam se da smo svi na pravom putu, jer postoji dovoljno dobre volje i znanja da se energetska obnova iskoristi na korist svih.
Irena Križ Šelendić, voditeljica službe za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
Naglasila je da u nacionalnom fondu zgrada posto obiteljske i višestambene zgrade čine 86 % zgrada i uglavnom su građene u razdoblju između 1940. i 1990ih godina i to su zgrade koje imaju vrlo nisku ili nikakvu toplinsku izolaciju zbog tadašnjih konstrukcijskih rješenja, te da bi njih trebalo prve krenuti obnavljati radi veće uštede.
Učinili smo veliki pomak u zakonodavnom smislu, primjerice do sada je bila potrebna 100% suglasnost svih stanara u zgradi, a sada po novom zakonu je dovoljno 50% +1. Implementirane su direktive, 3 nacionalna programa kojima se potiču integralne obnove, a za što se odobrava od 40-80% poticaja. Posrednici za obiteljske kuće su jedinice lokalne samouprave ali i štedionice. Ideja da se sredstva koja se troše na energente utroše na ulaganje u proizvođače toplinske izolacije. Za višestambene zgrade plan je obnoviti pola milijuna kvadrata godišnje za što će se izdvojiti 610 milijuna kn godišnje.
Energetski pregled i certificiranje, Fond subvencionira s 40% energetski pregled, izradu certifikata sa 100% a i dokumentaciju ukoliko se obnova izvrši unutar 2 godine. Obuhvaćeno je i individualno mjerenje za 25000 kućanstava. Za javne zgrade vani funkcionira ESCO model, promovira se cjelovita obnova, bez dodatnih troškova u proračunu. Plan je pokretanje domaćeg gospodarstva i ESCO tržišta.
Mario Klobučar, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Fond koji namiče sredstva od onečišćivača, raspisuje javni natječaj otvoren 60 dana i donosi odluku najkasnije unutar 75 dana. Visina potpore je od 40-80 %, ovisno o geografskom položaju, mjestima od posebne državne skrbi. Jedino se grad Zagreb nije uključio u program obnove obiteljskih kuća, a što se tiče javnih zgrada do sada nije bilo uplata.
Ivan Lovrinović, ekonomski analitičar
Ovaj sektor se može promatrati i na razini mikro i makro ekonomije. Hrvatske se vlade godinama od 2008. vrte u krug tražeći izlaz iz ne više recesije već depresije. Proizvođači sami i na ovakav način traže izlaz iz tog začaranog kruga. Potencijal hrvatskoga građevinarstva je velik ali je ono danas u lošoj situaciji i nerealno je očekivati da će doći do nekog velikog buma gradnje, jer su Hrvati poslije Mađara narod koji ima najviše nekretnina po glavi stanovnika – Mađari na 100 stanovnika imaju 95 nekretnina a mi 92. Stoga bi građevinski sektor trebalo uposliti na energetskoj obnovi tih zgrada. Ali pitanje je kako ćemo to financirati jer sredstva EU nisu dovoljna? A novca ima dovoljno ali on spava neiskorišten u bankama… Dakle treba okrenuti trend štednje ka potrošnji. Trebao bi postojati model financiranja s jako niskom kamatnom stopom, jer građani predstavljaju mali rizik za vraćanje kredita i država to treba pokrenuti.

Alice Tura, iz Odbora za toplinsku tehniku i energetsko certificiranje izgradnje talijanske regije Lombardija, govorila je kako Lombardija i prije nego je donesen nacionalni zakon usklađen s europskim direktivama krenula s poticajima za energetsku obnovu te je danas jedna od najnaprednijih regija u Italiji s oko 1.5 milijuna energetski certificiranih zgrada od čega najviše onih s visokim razredima A+, A i B i 19500 akreditiranih certifikatora. Energetski učinkovite zgrade se više promiču i postižu bolju cijenu na tržištu. Obnova obiteljske kuće smatra se poreznim odbitkom u visini do 65%, što ovisi od intervencije, a amortizira se kroz 10 godina. Banke teško daju kredit ako nisu vlasnici zgrada, stoga se posljednjih godina govori o fondu za garancije – gdje bi država jamčila bankama povrat financija, no taj model još nije zaživio. Šteta jer se radi o prividnim dugovima koji će kasnije zapravo stvarati uštede. Bonus po volumenu može se ostvariti ako je zgrada napravljena još bolje od zakonskih propisa i ne plaća se uvećana naknada na dodatnu debljinu ovojnice.

Clemens Hecht, ARGE, austrijska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava
Tvrdi da izjava kako nema dovoljno novca za energetske obnove, nije dobra jer bi to značilo kao da nemamo novca za (bolju) budućnost. Govoreći o modelima financiranja istaknuo je kao interesantan primjer vaučer/bon za obnovu u maksimalnom iznosu od €9300, koji predstavlja povrat dijela novca koji je već uplaćen kroz porez za radove i materijal za energetske obnove. To znači da država zapravo uopće ne odvaja za poticaje sredstva iz proračuna. Bitno je samo donijeti račune od investicije unutar 2 godine. Smatra da je mogući problem nedostatak kontrolnih mehanizama, jer se ne gleda i kvaliteta izvedenih radova.

Hinko Šolinc, Ministarstvo infrastrukture iz Slovenije
Fondovi su usmjereni na obnove. Za javne zgrade subvencioniralo se 80-100% zbog krize, i sanirano je 400 zgrada, najviše vrtića i škola. Ukupno 180 milijuna €. Slovenija još nema potpisan sporazum o partnerstvu, no računaju na 3 milijarde € u narednom razdoblju,od čega će za javne zgrade biti izdvojeno €165 milijuna, a na ostale zgrade 21.5 milijuna €. Nije samo novac u pitanju, zgrade trebaju imati potencijal i investitore.
Ana Pavičić Kaselj iz Instituta za međunarodne odnose kazala je kako su sredstva EU koja su predviđena za obnovu zgrada u sljedećih 6 godina vrlo mala sredstva u odnosu na naše potrebe.
Na diskusiji je konstatirano kako su energetske obnove zgrada izuzetno važne ali moguće jedino uz poticaje i financijsku pomoć države te da su nužne informacijske kampanje i edukacija kako bi šira javnost imala što više informaciji o koristima i mogućnostima energetske obnove svojih kuća i zgrada. Nužno je pritom stalno isticati koristi energetske obnove – prvenstveno ekonomske – otvaranje novih radnih mjesta i pokretanje građevinskog sektora što pozitivno utječe i na gospodarstvo u cjelini i na prihode u državnom proračunu, smanjenje energetskog siromaštva tj. rasipanje energije i ništa manje važno – njihov pozitivan utjecaj na zaštitu okoliša.
Za sve to nužna je jača politička volja, jačanje administrativnih kapaciteta radi bolje pripreme projekata kako bi mogli jače krenuti u energetsku obnovu zgrada, koja može biti spas za građevinsku industriju, pokretač gospodarstva i spas za kućne proračune.

O Udruzi HUPFAS
HUPFAS je hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava. Članice Udruge su 15 renomiranih tvrtki s 1.500 zaposlenih u građevinskoj branši koje se bave proizvodnjom i prodajom toplinsko-fasadnih sustava. Udruga informira javnost o prednostima gradnje toplinsko-fasadnih sustava te potiče i promovira njihovo korištenje u novogradnji i obnovi starijih građevina.
Zašto je Važna energetska obnova?
Ekonomske koristi: Otvaranje novih radnih mjesta i aktivnosti u građevinskom sektoru pozitivno utječe i na gospodarstvo u cjelini i na prihode u državnom proračunu.
Društvene koristi: Značajan doprinos smanjenju energetskog siromaštva i obnovi zgrada, posebno u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Podsjetimo, prema UNDP-u, u Hrvatskoj više od 2/3 stanovništva izdvaja više od 10% svojih prihoda za plaćanje energenata, što se smatra da su energetski siromašni.
Zdravstvene koristi: 90% života provodimo u zgradama. Obnova je učinkovit način poboljšanja mikroklime u unutrašnjosti zgrada čime se utječe na fizičko i mentalno zdravlje te kvalitetu života ljudi u njima.
Ekološke koristi: Manja potrošnja energije znači i manje emisije štetnih plinova i CO2 u atmosferu.
Političke koristi: Učinkovit način kako bi Hrvatska mogla zadovoljiti energetski i klimatski paket EU-a, skraćeno nazvan 3×20, čiji je cilj do 2020. godine smanjiti potrošnju energije za 20%.
Energetska obnova – izbor ili obaveza?
Smanjiti potrošnju energije za 20% do 2020. jedan je od ciljeva članica EU koji će Hrvatska najteže ostvariti i gdje najviše zaostaje. Program energetske obnove zgrada Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja do kraja 2015. planira pokrenuti obnovu 200 zgrada javnog sektora. Dok javne zgrade u Hrvatskoj predstavljaju manje od 5% ukupnog fonda, više-stambene zgrade čine 27% svih zgrada u našoj državi, što jasno govori o potencijalu obnove upravo tih zgrada.
Čak 61% energije koju trošimo u zgradama uvozimo, a većinu nepotrebno bacamo
HUPFAS je nacionalni partner europske kampanje RENOVATE EUROPE Uz potrebu za ekonomskim oporavkom u EU raste i zabrinutost za sigurnost i dostupnost energenata, posebno prirodnog plina, jer Unija ovisi o uvezenoj energiji i događajima van njezinih granica.
Najveći potencijal za otvaranje radnih mjesta, smanjenje potrebe za energijom i rast ekonomije ima upravo sektor zgradarstva. On ima najveći potencijal uštede energije, više od transporta i industrije. Postojeći stambeni fond u EU troši 40% ukupno proizvedene energije i odgovoran je za oko 36% emisija stakleničkih plinova iz energije.
Vijeće EU postavilo neambiciozne ciljeve do 2030. godine
Kako bi se ta ambicija ostvarila, nužna je politička volja kako bi povećali prosječan postotak obnove zgrada u EU s trenutne razine od 1% na 3% godišnje do 2020. Ekonomske studije su pokazale da ukoliko se ambicije kampanje Renovate Europe slijede i postignu, moguće je stvoriti milijune novih lokalnih radnih mjesta u EU, povećati prihode za javne financije, smanjiti zagađenje zraka i povećati kvalitetu života u društvu. Razočaravajuće, Vijeće EU upravo je postavilo tek indikativni, dakle ne-obavezujući cilj od 27% za energetsku učinkovitost do 2030. godine te je propustilo otvoriti mogućnost prije svega gospodarskog prosperiteta za građane Europe.

Leave a comment

„Ima li Hrvatska dovoljno novca za energetske obnove?“

Nekategorizirano Nema komentara na „Ima li Hrvatska dovoljno novca za energetske obnove?“ 0

No, isto tako, ima li hrvatska dovoljno političke volje i administrativnih kapaciteta za krenuti u jaču energetsku obnovu zgrada, koja može biti pokretač gospodarstva, spas za građevinsku industriju i kućne proračune – glavna su pitanja koja su postavljena na panel diskusiji „Ima li Hrvatska dovoljno novca za energetske obnove?“ 31. listopada u Zagrebu u organizaciji Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava – HUPFAS. (više…)


Fatal error: Cannot redeclare kopa_comments_callback() (previously declared in /home/promoizl/public_html/wp-content/themes/newsmix/comments.php:37) in /home/promoizl/public_html/wp-content/themes/newsmix/comments.php on line 74