Fasade – Pročelja

Gradnja Nema komentara na Fasade – Pročelja 4

Vanjska ovojnica kuće prvo je što vidimo i ona ostavlja na nas prvi pozitivan ili negativan dojam. Na estetiku i arhitekturu građevine utječu i materijali kojim ćemo „obući“ građevinu.

Oni su različiti od tradicionalnih poput opeke, kamena, drveta, keramike ili žbuke do modernijih poput stakla, polikarbonata ili aluminija.
Doista, veliki je izbor i različita primjena svakog materijala koji se koristi za vanjsku oblogu kuće. Neki su uz to i dobri izolatori što u današnje vrijeme predstavlja nemalu prednost pri odabiru.
Opeka je jedan od najstarijih i najupotrebljivanijih materijala za pročelja. Može se koristiti u svom punom obliku ili kao toplinsko izolacijski šuplji blok. Osim kao materijal za nosivu konstrukciju građevine stoljećima se koristila i kao vidljivi oblikovni arhitektonski materijal obloge. Iako tradicijski materijal čija je sirovina glina (dakle zemlja dostupna i najsiromašnijim slojevima) ona je i danas ključan građevinski materijal ne samo za gradnju već i za izradu pročelja. Osim toga ona još uvijek ima prednost u odnosu na druge materijale, jer je ekološki prihvatljiva, a nove tehnologije učinile su je i energetskim učinkovitim materijalom pa se često koristi i za gradnju energetskih kuća koje štede energiju i čuvaju toplinu.
Drvo je oduvjek bilo najtopliji graditeljski materijal. Gotovo da i nema predmeta u kući koji se od drveta ne može načiniti, jednako tako drvene su kuće nekada davno bile i jedini mogući izlaz za graditelje. Drveni trupac debljine 20 cm ekvivalent je zidu od opeke s termo žbukom od 37 cm, drvo je savršen građevinski materijal, ono diše, estetski je privlačno, spriječava statički elektricitet, jednostavno drvo je „in“. U današnje vrijeme drvo se često koristi pri gradnji klasičnih ili montažnih kuća i to ne samo za kuće za odmor, već i za stambene objekte. Za pročelja drvo je kao materijal idealno, no treba ga zaštititi od štetočina i od atmosferilija.
Kamen je valjda najstariji građevinski materijal, oduvjek ga je bilo u izobilju, posebice u krajevima u kojima nije bilo šuma pa su se kuće, prirodno, gradile od kamena. One nisu imale drugo pročelje no ono od kamena kao osnovnog graditeljskog materijala pa je tako kamen bio i jedini graditeljski materijal na vanjskom obodu kuće, s izuzetkom prozora koji su bili od drveta i stakla. Od kamena su se izrađivali i dovratnici na oknima, kameni je bio pod, ponekad i krov na kući. Posebno je to moguće vidjeti na našim otocima, kamene kuće, kameni krovovi, kamena pročelja. I kamenice za pohranu maslinova ulja također su bile od kamena. Mnogo godina kasnije kamen je postao cijenjen građevinski materijal pa i za izvedbu pročelja. No, postoje različite vrste kamenih obloga od onih najkvalitetnijih do prefabrikata pa se tako kameno pročelje može naći i na maloj stambenoj jedinici kao i kao vanjska obloga na pročelju kakvog modernog poslovnog tornja. Dakako, način postavljanja je različit, kao i namjena.
Keramika je kao materijal za pročelja zgrada nešto kasnije „ušla“ u arhitekturu. Posebno je bila popularna početkom 20. stoljeća, u vrijeme secesije, kada su neke od gradskih stambenih zgrada obložene keramičkim pločicama. Takav materijal imao je zadatak da građevinu prikaže gotovo pa kao umjetničko djelo, keramika je za to bila idealan materijal. I danas keramička su pročelja u uporabi na ponešto drugačiji način.
Žbuka se danas najčešće koristi za vanjsku oblogu građevine. Ona je toplinski izolator i to je njena najvažnija zadaća, da štiti unutrašnjost kuće od vanjskih utjecaja i da dodatno čuva toplinu. Žbuka ima različitih, a i velika je paleta boja u kojima se može ožbukati kuća.
Aluminij je svakako jedan od modernijih materijala koji se koristi za pročelja ponajviše modernijih građevina. Lako se obrađuje, montira i održava, u kombinaciji s materijalima koji su toplinski izolatori moguće je proizvesti aluminijsku oblogu koja je i toplinski izolator pa se ovaj materijal često koristi kao obloga za pročelje na mnogim industrijskom objektima, halama, trgovačkim centrima i sl. Može se dogoditi da takav sendwich panel bude ujedno i jedini materijal na pročelju.
Staklo je stoljećima bilo tek materijal od kojeg se izrađuju upotrebni predmeti te kao materijal za okna. Od kada je tehnologija omogućila proizvodnju kaljenog i laminiranoog stakla, staklo se može upotrebiti i za izvednu pročelja. Danas je moguće izvesti građevine kojima je vanjska ovojnica u potpunosti izvedena u staklu pa istovremeno imamo transparentan pogled prema van, sakriven prema unutra,. Dvostruka staklena pročelja danas sve više postaju standard kada se radi o gradnji modernih poslovnih prostora.
Polikarbinat za kraj kao jedan od modernijih materijala koji dolazi u obzir za izvedbu pročelja, čak i kod nas. Materijal koji je otporan na atmosferilije sve se više koristi kao obloga na vanjskom pročelju zgrade, ne samo kao materijal za izvedbu valovitih krovnih ploha. Polikarbonatne ploče (industrijskog imena Lexan) koriste se i za pročelja zgrada. To su višeslojne ploče, debljine 40 mm, zaštićene od djelovanja UV zraka.
Međusobno se povezuju sistemom pero – utor, što isključuje potrebu okomitih profila za spajanje i znatno smanjuje troškove gradnje uz bolji estetski izgled. X-struktura ploče daje izuzetnu krutost i toplinsku izolacijutoplinski maksimalno izoliran i nadasve siguran prostor. Od objekata izgrađenih u posljednje vrijeme to su Muzej za suvremenu umjetnost u Zagrebu te Arena Zagreb…

Leave a comment

Pretraži

Back to Top