Međunarodna izložba mačaka

Događanja Nema komentara na Međunarodna izložba mačaka 3

Posjetite „Međunarodnu izložbu mačaka“ 10. i 11. rujna, u Karlovcu, OŠ Grabrik ( 10 – 18 sati). Prva natjecateljska izložba mačaka ove razine ikad održana u Karlovcu, u organizaciji registriranog felinološkog društva, u sklopu godišnjeg kalendara FIFe (svjetske organizacije uzgajivača mačaka).


Na samoj izložbi očekuje se oko 200 mačaka iz Hrvatske i regije (Italija, Austrija, Slovenija, Madžarska, Češka, Slovačka, BiH…)
Felinologija u Hrvatskoj
Felinologija u Hrvatskoj ima svoj početak 80tih godina prošlog stoljeća. U to vrijeme Hrvatska je bila u sklopu SFRJ. Mnogi naši članovi, osnivači današnjeg Saveza, već su tada uzgajali mačke s rodovnikom, koji nažalost nije bio međunarodno priznat.
Pomalo se je rodila ideja da se uzgajivači iz Hrvatske osamostale i osnuju felinološko društvo u Zagrebu, koje bi se pridružilo slovenskom Savezu i kao takovo ušlo u FIFe. To je učinjeno 1989 na 1990 godinu. Kako je 1991. došlo do raspada SFRJ i osamostaljivanja država na njenom području, u veljači 1992. osnovan je Savez felinoloških društava Hrvatske (SFDH) čiji su članovi pokrenuli postupak primanja Hrvatskog felinološkog Saveza u FIFe.
Svi su uvjeti postupno u svim točkama ispunjeni uz izuzetno zalaganje članova zagrebačkog društva te nepristranu pomoć kolega iz Slovenije. 1994. na generalnoj skupštini u Pragu naš Savez primljen je u punopravno članstvo FIFe, pošto je po mišljenju mentora (tadašnji vicepredsjednik FIFe i međunarodni sudac Mark Pohl), a i međunarodnih sudaca koji su sudili na našim izložbama ocijenjen pozitivno. Danas naš SFDH broji tri društva, i to su: FD Križevci, FD Split i FD Zagreb. Ima oko 250 aktivnih članova i preko 50 priznatih uzgajivačnica.
Ocjenjivanje mačaka
Mačke se ocjenjuju ovisno o dobi, tako da ih se ocjenjuje u dobi od: 3-6 mjeseci i 6-10 mjeseci. Nakon 10 mjeseci ocjenjuju se u kategoriji odraslih kada uz ocjene mogu dobiti i dodatne titule (CH/PR, IC/IP, GIC,EC /EP), ocjenjuju se i po spolu, tj. ženke, mužjaci, i kastrati tih skupina.Uz mačke s rodovnicom ocjenjuju se i domaće mačke. Mačke se mogu na izložbu prijaviti i izvan konkurencije, kada ih sudac ne ocjenjuje.
Mačke s rodovnicom razvrstavaju se u 4 grupe:
I kategorija perzijci i exote
II kategorija srednjodugodlake
III kategorija kratkodlake
IV kategorija sijamci i orijentalci
Ocjenjivanje u sebi sadrži ocjene koje sudac daje u odnosu na standard te mačka može dobiti i 100 mogućih bodova. Ali svako odstupanje od idealnog standarda smanjuje broj bodova.
Na izložbi mačaka u Karlovcu očekujemo prisustvo preko 150 mačaka iz RH te susjednih država naše regije.
Sve mačke su shodno propisima čipirane i cijepljenje a vjerodostojnost toga provjeravaju ovlašteni veterinari na ulazu u dvoranu.
Na svakoj međunarodnoj izložbi nagrađivane mačke dobivaju pehare ili medalje. Dobivenim ocjenama mačke ostvaruju titule kao što su Šampion, Internacionalni Šampion, Europa Šampion itd.
U drugom dijelu izložbe, suci od najbolje ocjenjivanih mačaka u tom danu odabiru najbolje u kategorijama BIS (Najbolja u svojoj pasmini) i BOB (najljepša mačka od svih izloženih toga dana).
„Naš odnos prema životinjama je test naše inteligencije, naše moralnosti, naše duhovnosti. “moralna veličina” nekoga naroda mjeri se prema tome kako postupa prema životinjama” Mahatma Gandhi
Tko je mačka?
Zasigurno će već u ovom trenutku mnogi pomisliti kako je na samom početku učinjena i to u prve tri riječi jezička, a poglavito etička grješka jer bi bilo bolje, tako se mnogima čini, po naravi stvari upitati se što je, a ne tko je. Međutim, biće u čijim očima vidimo dubinu, prepoznajemo samodostatnost i individualizam, vidimo strah i ljutnju, biće u čijim se očima prepoznaje nada ne može biti nešto.
Može biti samo netko. Mačka je hrabra, ali i oprezna. Neovisna i vjerna, umilna i suzdržana, strastvena i ravnodušna. I to je mačka sa svim svojim zbunjujućim suprotnostima. Ali to jako dobro znaju oni koji već imaju mačku i s njom dijele svoje vrijeme i životni prostor, a oni koji nemaju nadam se da će je ubrzo imati pa će i oni do kraja razumjeti suštinu prvih rečenica.
Zašto ljudi imaju mačke?
Pitanje s kojim se često susrećemo je zašto zapravo ljudi imaju mačke. Čovjeku, služeći se temeljnim pojmom domaće životinje, mačka ne služi ničemu. Ne koristi se u ishrani. Krzno i koža se također ne koriste ni na kakav način. Mala je i slaba da bi obavljala bilo kakve zadaće poput vuče, a posve ne zainteresirana za uljeze u dom u kojem živi da bi poslužila zaštiti ljudskog doma. Čemu zapravo služi? Što je u istinu njena prava zadaća?
Njena prava zadaća je da nema zadaće osim kad ona hoće, a na sreću hoće često, biti ljubimac, biti umilni stvor koji nam odmara u krilu ili naručju, tiho prede i umiljava se smiruje nas i uklanja napetost kojoj smo svakodnevno izloženi. Ipak najčešći razlozi izbora mačke za ljubimca su potreba za društvom, potreba za prijateljstvom ( makar i jednostranim), potom to može biti i posao, sport, prestiž ili zarada. Kako djeluju na čovjeka? No, ne treba nikako zanemariti da mačke koje su poznate po neovisnosti i slobodnom duhu najčešće biraju ljudi sličnih osobina.
Kako mačke djeluju na one koji ih imaju?
Prije svega djeluju dobro i povoljno jer imaju tu neobičnu sposobnost umirujućeg djelovanja na gotovo svakog čovjeka. Kod starijih ljudi zadovoljavaju neke važne potrebe za komunikacijom putem dodira i kretanja. Posjedovanje mačke u starijoj dobi veoma dobro djeluje kao prevencija staračke depresije i usamljenosti, a potrošnja lijekova je znatno manja kod onih ljudi koji se bave ljubimcem od onih koji to ne čine. Za mlade ljude, djecu, druženje s mačkom potiče odgovornost i brigu o živom biću razvijajući ujedno osjećaj za granicu tuđe slobode.
Ljudi i mačke
Možda se nekom čini da je previše hrabro, možda previše slobodno uspoređivati život ljudi i mačaka na razini koja nije samo biološko nagonska. Ako kažemo da mačka osjeća radost ili tugu, nježnost ili bijes nisu li to stanja kakva i nas odlikuju, a zapazimo li kod mačke kako rješava svakodnevne probleme koristeći sposobnost učenja i pamćenja, zar to nije misaona dimenzija koju naravno imamo i mi. Ipak treba reći da postoji i velika razlika, a to je sposobnost mačaka da u svim okolnostima i izazovima ipak do kraja ostane slobodna duhom i neovisna dočim je to u našem ljudskom svijetu ipak pomalo apstraktna i znatno rjeđa kategorija. (Anima, O kućnim ljubimcima, travanj 2009)

Leave a comment

Pretraži

Back to Top