Moderna gradnja danas s pogledom na sutra

Dom, Gradnja Nema komentara na Moderna gradnja danas s pogledom na sutra 5

Sve više ljudi želi dati svoj doprinos zaštiti okoliša čak i pri izgradnji vlastitog doma. Oni su svjesno u potrazi za održivim, ekološkim i energetskim učinkovitim sustavima i konceptima gradnje. Stoga se i arhitekt Adam Pintarić prilikom projektiranja svog novog doma odlučio na pasivni standard i u strogom centru Varaždina izgradio pasivnu obiteljsku kuću razreda A+ s visokokvalitetnim Wienerberger Porotherm Profi sistemom.

Kuća se pruža na parceli u smjeru sjever – jug i uz 24 centimetra debelu toplinsku izolaciju, dizalicu topline zemlja-voda od 3 kW, rekuperacija topline zraka i vlage je srce pasivnog objekta. Ova posebna pasivna kuća je energetski certificirana u razred A+, s potrošnjom od 7,52 kWh po m² korisne površine, što je 10 puta manje od zakonom propisanih kriterija.
O projektu pasivne kuće u Varaždinu i njegovim karakteristikama, porazgovarali smo u ugodnom interijeru s gospodinom Adamom Pintarićem, dipl.ing.arh i sinom Brunom Pintarićem koji su zajedno sudjelovali u projektu.
Zašto ste se odlučili na projektiranje i gradnju pasivne kuće?

A.P.: Pasivna kuća je najtromija građevina što se tiče gubitka energije, dakle kada uložite određenu količinu energije u objekt, gubitak te energije će se odvijati vrlo sporo i s malom korelacijom u odnosu na vanjsku temperaturu. Što je dulje zadržavanje energije, to je boravak u tom prostoru ugodniji. Sve oko nas (zidovi, pod, namještaj…) ima određenu temperaturu koja je ujednačenija što je prostor koji nas okružuje ujednačeniji.

Sama odluka nije dugo trajala, obavili smo par konzultacija, i u planiranje izgradnje pasivne kuće krenuo sam na temelju općih saznanja o problematici pasivne kuće i uštede energije. Išao sam na razgovore i konzultacije s najkompetentnijim stručnjacima, bio sam i kod svog kolege s Arhitektonskog fakulteta prof. Miščevića, zatim smo obišli prvu pasivnu kuću u Bestovju prof. Mihaljeva koji nas je ohrabrio u onom dijelu vezanom uz dobavu zraka, jer to neki stručnjaci osporavaju kao da se tu pojavljuju neugodne stvari, a on nam je demantirao takve činjenice. Proučili smo dosta literature i obišli objekte u Austriji, Njemačkoj.

Imali smo dubioznih ponuda i na kraju smo realizirali cijeli projekt samo nas dvojica, ja kao arhitekt i Bruno kao osoba koja dosta dobro komunicira i poznaje problematiku pasivne gradnje i iskustva iz Austrije i Njemačke.
Bio sam u Ljubljani kod kolege s fakulteta koji je isto napravio pasivnu kuću i dobio dotacije od 12 000 Eura, no nažalost mi za kuću koja je iznad prosjeka kvalitete gradnje nismo dobili ništa jer naša zakonska nomenklatura to ne poznaje niti postoje direktni poticaji za izgradnju ovakvih i sličnih objekata.
Mnogi su ljudi u zabludi kada misle da ovakva gradnja podrazumijeva puno veće investicije od tradicionalne gradnje. Bilo je kod nas dvojbi koliko će to koštati, ali smo već u startu bili kod stava kako će vjerojatno koštati nešto više zbog debljine izolacije – tako je na kraju i ispalo, cijela investicija je skuplja u odnosu na klasičnu kuću takoreći za debljinu izolacije.
Mi smo relativno malo tehnike ugradili, najnužniju tehniku koja je cijena opće tehnike koja se ugrađuje u kuće, svi kućanski aparati su energetskog razreda A i više, mi nemamo radijatore, nemamo podno grijanje, nemamo priključak za plin, nemamo razvode po podu i zidovima i zamislite da su vam računi za svu potrošenu električnu energiju u kući od 160 metara kvadratnih, u što je uključeno i grijanje, samo 350 kuna mjesečno? Od toga 150 kn je pogon energije, a ostatak je pogon kućanstva.

Razdoblje u kojemu je potrebno aktivno grijanje u pasivnoj kući traje oko tri i pol mjeseca, s tim da se usred zime grijanje više dana ne pali, za razliku od normalnih kuća gdje je razdoblje grijanja oko 5-6 mjeseci, a razlog tomu je što se energija sunca, unutarnja toplinska energija kuće, kao i energija ukućana koristi kao sredstvo pasivnog grijanja. Sva ta energija postoji i u normalnim kućama, ali ona se vrlo brzo “rasipa” putem zidova i prozora. Osjećaj ugode u objektu povezan je i s brzinom strujanja zraka, ujednačenom temperaturom i vlažnosti te dovoljnom količinom svježeg zraka, tj. kisika. To je ono što drastično razlikuje pasivnu kuću od niskoenergetskih i svih ostalih kuća.

Pasivne kuće su evolucijski korak naprijed u smislu stanovanja i predstavljaju koncept građenja u budućnosti. Ujednačena temperatura zraka i zidova, i optimalna zasićenost kisikom i vlažnosti zraka, dovode do odgovora zašto stanovati u pasivnoj kući. Osim toga, sustavom ventilacije i filtriranja zraka rješavamo se više od 80 posto svih alergena u kući.
Nijedna se kuća ne može ni približiti standardu pasivnih objekata bez zrakotjesnosti i jedinice za rekuperaciju zbog velikih ventilacijskih gubitaka koje bi takva kuća imala. Osnovni koncept je da se sva toplina koju sadrži zrak u objektu prikupi na jedno mjesto te da se na tom mjestu prenese na svjež zrak koji ulazi u objekt. Osim toga, važna komponenta pasivne kuće su i prozori, u ovom slučaju nearmirani PVC profili, s vrhunskim troslojnim staklom.
Kako gradnja objekta počinje s temeljima važno je istaknuti kako naša kuća nije temeljena na klasični način, nema klasičnih trakastih temelja ispod zidova, ona je na armirano betonskoj ploči ispod koje je toplinska izolacija tako da je skroz obučena kao bunda. Kako ne smije biti toplinskih mostova naša kuća je na stiroduru i samim time kuća ne dodiruje tlo.

Zašto ste se odlučili graditi Wienerberger Porotherm Profi sistemom?

A.P.: Izabrali smo opeku Wienerberger s kvalitetnim toplinskim karakteristikama jer POROTHERM opeka s poroziranom glinom i dizajnom šupljina na minimum smanjuje toplinsku provodljivost kroz opeku. Dodatna punjenja vertikalnih šupljina s izolacijskim materijalom još poboljšavaju ova dobra svojstva. Sistem gradnje s Porotherm Profi Opekom osigurava ujednačenu visoku kvalitetu zida, nemate reški od cementnog morta. Kod pasivne kuće svakako je važan i zdravi zrak interijera tako da su nam zidovi koji su napravljeni od POROTHERM opeke pomogli u postizanju unutarnje klime bez štetnih tvari te time osigurali visoku kvalitetu zraka u našoj kući. Zidanje opeke je bilo vrlo jednostavno, brzo i precizno i zahvaljujući Porotherm Profi sistemu imali smo čisto gradilište s minimalnom upotrebom alata.
Kakav je komfor u pasivnoj kući?

B.P.: Pasivne kuće su najkomforniji, a samim time i najzdraviji objekti. Pasivna kuća omogućuje da svi bitni parametri koji ulaze u jednadžbu komfora budu na razini koja zadovoljava najveći broj ljudi. Radijacijska temperatura zidova, stropova i poda je unutar jednog stupnja, a nerijetko unutar 0,4 °C, nema vanjskog ili unutarnjeg zida, prozori su vrlo blizu temperaturi zidova te ne može doći do propuha uslijed konvekcije (prozor hladi zrak koji se spušta, a topli diže). Mehanički kontrolirana ventilacija dovodi čisti, svjež zrak u prostorije koje su iznimno zrakotijesne, sa brzinama koje su potpuno neprimjetne i nečujne, a kvaliteta zraka se kontrolira sa filterima koji filtriraju i najmanje čestice u zraku, F7 i F9 klase. Vlažnost zraka se može kontrolirati s povećanjem odnosno smanjenjem protoka zraka u kući. Svi ti faktori dovode do osjećaja iznimnog komfora na temperaturi zraka od 21 stupanj dok je u normalnim objektima za velik broj ljudi takva temperatura zraka ispod razine komfora. Pasivne kuće također imaju iznimno visoku razinu zaštite od buke.

Možete li nam reći nešto više o grijanju?

B.P.: Grijanje kuće se sastoji od zemaljskog zračnog izmjenjivača, rekuperatora zraka, dizalice topline, spremnika vode te grijaćih tijela na vodenoj bazi.
Zemaljski izmjenjivač se sastoji od dvije PVC cijevi promjera 125 mm, dužine oko 30 metara svaka, na dubini od prosječno dva metra, netto dobitak od tog izmjenjivača je oko 600-700 kWh/godišnje za grijanje.
Rekuperator zraka je Pichler LG250 koji je spojen na zemaljski izmjenjivač. Dobava svježeg zraka je putem okruglih spiro cijevi u spavaće sobe, dnevnu sobu, a odsis je u kupaonama, WC-u te kuhinji. Rekuperator ima efikasnost prijenosa topline zraka od 88% odn. u konkretnom slučaju 92-94%. Potrošnja rekuperatora je od 24-50 W.
Dizalica topline je Ochsner Mini EWP snage 3 kW , te je COP 4,1 dakle potrošnja je 730 W. Dizalica je tip direktne ekspanzije u zemlji na dubini od prosječno 1,2 metra , kolektor se sastoji od bakrenih cijevi zaštićenih PE ovojnicom kojima kruži plin.
Spremnik tople vode (potrošne) se koristi i kao akumulacije energije za grijanje. Spremnik je od 300 litara.
Grijaća tijela su: 1 ventilokonvektor u spuštenom stropu te 1 grijač na bazi vode u spiro cijevi.
Vanjski svježi zrak ulazi u cijevi zemaljskog zračnog izmjenjivača te se zrak grije na temelju prijenosa energije sa pvc stijenki odn. zemlje. Zrak tada ulazi u rekuperator koji predaje toplinu ulaznom svježem zraku s izlaznog zraka iz kuće. Toplina tog svježeg zraka je gotovo na razini onog u kući odnosno 1-2 stupnja manja. Taj zrak se tada dogrijava putem grijača u spiro cijevi i distribuira u prostor ili se zrak u prostoru grije putem ventilokonvektora kada ventilacija nije u funkciji.
Dizalica topline grije potrošnu toplu vodu u spremniku, a dio te topline se putem spiralnog grijača u spremniku odvaja za grijanje prostora, energija za grijanje je na vršnom opterećenju oko 1,5 kW.
Iz svega proizlazi da je količina energije koju treba osigurati iz električne mreže 4,1 puta manja od ukupne količine energije potrebne za grijanje. Odnos obnovljivih izvora energije i struje je 4,1 naprama 1.
Na kraju našeg razgovora molili bi vas nekoliko savjeta onima koji bi se upustili u gradnju pasivne kuće, o čemu trebaju voditi računa?

A.P.: Pasivna kuća ne postiže svoju jedinstvenost primjenom komplicirane tehnike, nego kroz pažljivo postupanje s raspoloživom energijom. Na prvom mjestu definitivno se morate konzultirati sa nekim tko je pasivnu kuću napravio, trebate obići pasivne kuće i uvjeriti se da se ona može napraviti po pristupačnim cijenama. Razina ozbiljnosti prilikom izgradnje pasivne kuće u odnosu na klasičnu kuću, ako bi to prikazivali nekakvim brojčanim faktorima, je 2 do 3 puta ozbiljniji pristup, potrebno vam je dnevno prisustvo nadzornog inžinjera i vas kao investitora.
Nažalost danas su struka i projektne kuće toliko opterećene financijskim problemima da nitko ne razmišlja o visokoj kvaliteti i racionalnoj organizaciji gradnje i u krajnjem slučaju življenja.
Ako se želi graditi pasivna kuća, projektant bi trebao znati sve unaprijed, od nosivih elemenata, izolacije, hidroizolacije, vrste prozora, preko eventualnih toplinskih mostova, vanjskih roleta, vrste energenta za dogrijavanje, vrste tla, količina insolacije, plus klimatske podatke lokacije, do toga u kojoj će se mjeri upotrebljavati parketi ili pločice, broj ukućana i njihove navike i još mnogo toga.
Cijena gradnje ove pasivne kuće viša je otprilike 4% u odnosu na modernu novogradnju sa 5 do 10 cm izolacije isključivo zbog projekta, pa savjetujem svakome tko se upušta u pothvat gradnje pasivne kuće da najviše pažnje posveti stručnom i temeljitom projektiranju.
Nama je zadovoljstvo svoja iskustva prenijeti drugim ljudima i smatram ovaj projekt nekim svojim vrhuncem u ovom poslu, jer smo spojili odlične energetske rezultate našeg objekta s visokim estetskim kriterijima. Izvođači na našoj kući su bile tvrtke iz Varaždina i okolice i sve je izvedivo sa prosječnim izvođačima uz svakodnevni nadzor i poznavanje materije i važna je i interakcija raznih montera opreme, instalatera i dobavljača materijala. Zadatak svih njih je ukomponirati svu opremu, svaki sa strane svoje struke, da bi kao rezultat dobili objekt s minimalnom potrošnjom energije.
Projekt pasivne kuće, kao ni sama kuća, nije nešto posebno i nestvarno, zapravo je to objektivan, odvažan i odgovoran plan koji se može provesti uz puno informiranja, truda i hrabrosti. Kako je pasivna kuća superiorna građevina sa zdravom mikroklimom, energetski izuzetno štedljiva i visoko komforna, odlukom da krećete u takav jedan projekt učinit ćete mali značajan iskorak i doprinos za ekologiju, energetiku, financije te zdravlje i budućnost svoje djece.

Tehnička podrška: Wienerberger
+385(0)47 694 117
+385(0)47 694 115
www.wienerberger.hr

Autor: Goran Korać

Leave a comment

Pretraži

Back to Top