Novi publicistički hitovi koje morate pročitati

Događanja Nema komentara na Novi publicistički hitovi koje morate pročitati 2

Naklada Ljevak vam predstavlja nove publicističke hitove: Vern L. Bullough & Bonnie Bullough – Seksualni stavovi, Eduardo Punset – Put prema ljubavi i dr. sc. Robert I. Sutton – Pravilo o zabrani šupaka.


Vern L. Bullough & Bonnie Bullough – Seksualni stavovi, mitovi i činjenice
SPOL I ROD, HOMOSEKSUALNOST, KONTRACEPCIJA, PORNOGRAFIJA I OPSCENOST, MASTURBACIJA, TRANSVESTIZAM, PROSTITUCIJA, NEPLODNOST, UMJETNA OPLODNJA…
„Izvrstan vodič kroz povijest mitova o ljudskoj seksualnosti.“ New York Times
Slavni seksolozi i povjesničari, profesori Vern i Bonnie Bullough, u ovoj knjizi potanko izlažu i komparativno sučeljavaju mitove i činjenice o seksualnim običajima i etici. Krećući se od antike, preko srednjovjekovnog kršćanstva, islama te kineskih i indijskih kultura i religija, autori ispituju porijeklo i oblik različitih seksualnih "tema", od prostitucije, pornografije, opscenosti, masturbacije, transseksualizma, transvestizma, do menstruacije, pobačaja, golotinje i drugog. Autori nastoje svoje istraživačko očište učiniti što transparentnijim i otvorenijim, iako ne niječu da je ono neizbježno omeđeno zapadnim kulturnim horizontom.
Prikazujući u ovoj knjizi kako pretpostavke o ljudskoj seksualnosti u prošlosti kao i danas podrivaju stavove o moralnosti, Vern i Bonnie Bullough dolaze do zaključka kako pojam moralnosti valja preopisati i iznova osmisliti u svjetlu modernih društvenih promjena.
U ovom izvrsnom kulturno-povijesnom pregledu pokazuje se kako je mitove u društvenim, moralnim i religijskim stavovima često podupirala i sama znanost te kako je dug i trnovit put njihova razvrgavanja.
Proučavanje seksa bilo je tabuizirano područje, a po mnogo čemu takvim i ostaje. Ima mnogo razloga za to. Jedan je taj što još od viktorijanskog doba prevladava mišljenje da određene teme, među njima i seks, nisu prikladne za javnu raspravu. Posljedica tog stava je da se dobar dio rasprava o seksu vodio u tajnosti, što je plodno tlo za pogrešne informacije.
Drugi je razlog taj da je za mnoge seksualna aktivnost grijeh, osim u svrhu prokreacije. Stoga su se u razgovorima o seksualnim pitanjima često naglašavale popratne grozote, barem u javnim raspravama.
Očito je da društvo mora ozbiljno ponovno vrednovati svoje nekadašnje stavove prema seksualnosti. Ako ova knjiga ima poruku, ona glasi da se zapadno društvo osjećalo nelagodno spram seksualnosti, a zapadnjaci i zapadnjakinje puni su stida, tjeskobe i straha zbog nje. Gledano unatrag, čini se da smo gotovo svjesno prihvatili stavove prema seksu zbog kojih smo bili nesretni, frustrirani i neprijateljski raspoloženi. Nadamo se da će, kad se pomirimo s vlastitom seksualnošću, taj uzrok frustracije biti uklonjen.

O autorima:
Vern L. Bullough & Bonnie Bullough povjesničari su i seksolozi. Njihov znanstveni interes usmjeren je prema povijesti i teorijama seksualnosti. Autori su, među ostalim, knjiga Podčinjeni spol, Žene i prostitucija, Znanost u spavaćoj sobi: povijest istraživanja o seksualnosti i dr.
Zašto u zaljubljenosti stagnira kreativno mišljenje? Kako izgraditi individualnu slobodu u ljubavnom odnosu? Odgovori o ljubavi u ovoj knjizi, znanstveno su utemeljeni…

Eduardo Punset – Put prema ljubavi
Knjiga Eduarda Punseta, poznatog španjolskog ekonomista, publicista, istaknute medijske ličnosti, o pokušaju znanstvenog opisivanja ljubavi dio je njegove publicističke trilogije o sreći,ljubavi i moći.
U Putu prema ljubavi se kroz 12 poglavlja nastoji otkriti postoji li znanstvena formula za ljubav. Autor izlaže temu koristeći bogat resurs najnovijih znanstvenih otkrića i dokaza te zaključaka do kojih je došla teorija kulture, ali i obogaćujući iskaz pravim pripovjednim ulomcima. Autor problematizira jaz između opipljive i egzaktne stvarnosti i neuhvatljive, misteriozne prirode ljubavi koja će, kako se čini, jeziku znanosti ostati zauvijek uskraćena. Ipak, tijekom ove knjige možemo pratiti put znanosti prema otkriću definicije ljubavi – ponekad joj se približava, nekad se od nje udaljuje, ali ne prestaje biti njome inspirirana i od nje učiti.
Ako je čitatelj spreman slijediti autora miješajući tračak humora sa strogo znanstvenim postupkom u vrlo ozbiljnoj temi, mogli bismo predložiti formulu za mjerenje volumena ljubavi koju može generirati i njegovati neka osoba. Kao što bismo u slučaju vaze ili vrča mjerili njezinu korisnost ili odnos cijene i koristi, isto ćemo to učiniti u pitanjima ljubavi.
Ako bi se uz pomoć anketa mogle pojedinačno izmjeriti različite dimenzije sposobnosti voljenja, dobili bismo jedinstven i apsolutno inovativan instrument produbljivanja ljudske psihologije.
Čitatelj sada može sam procijeniti, prvi put na znanstvenim temeljima, svoju sposobnost da voli, odgovarajući jednostavno na pitanja ankete…
Eduardo Punset je odvjetnik, ekonomist i profesor znanosti, tehnologije i društva na različitim sveučilištima. Autor je, između ostalog, knjiga Put ka sreći i Duša se nalazi u mozgu. U Španjolskoj je prije svega poznat kao popularizator znanosti i voditelj te autor televizijske emisije o znanosti gdje je ugostio gotovo sve značajne svjetske suvremene znanstvenike.
http://www.eduardpunset.es/
http://www.youtube.com/watch?v=5Lk4Vuye3FM

dr. sc. Robert I. Sutton – Pravilo o zabrani šupaka
Kako izgraditi civilizirano radno okruženje i opstati u sredini koja nije takva
U prijelomnome članku objavljenom u uglednome Harvard Business Reviewu, profesor sa sveučilišta Stanford Robert I. Sutton pozabavio se jednom tabu-temom prisutnom u svim uredima i na svim radnim mjestima u današnjem svijetu.
Zaposlenici koji se nimalo ne obaziru na kolege… nasilnici u tvrtkama koji zlostavljaju ljude oko sebe… šefovi koji jednostavno ne shvaćaju. Budimo realni, u svakom uredu ima zaposlenika koji su jednostavno neuljudni, sebični, nekulturni, zlobni i kojima, kako se čini, uistinu nije stalo do toga kome će stati na žulj. Zbog takvih ljudi s usana nam se otima zdvojan usklik: "Kakav šupak!"
Ova revolucionarna knjiga više je od pukog odraza pitanja društvenih sukoba među kolegama na poslu. Dr. sc. Robert I. Sutton analitičkim svjetlom obasjava način na koji taj trajni problem razara moral, smanjuje produktivnost, te kako može istinski uništiti kulturu tvrtke. Sutton se ne samo izravno suočava s tim pitanjem, nego nudi i mnoštvo primjera i spoznaja o tome kako i vaša tvrtka može točno odrediti i dokinuti spomenuti problem.
Živahno i duhovito napisana, uz relevantne primjere i analize slučajeva, knjiga Pravilo o zabrani šupaka snažna je analiza velikog izazova: nužnosti suradnje s drugim ljudskim bićima… i govori o tome što na tom planu možete poduzeti.
Na koncu ćete se upitati: "Jesam li dio problema… ili sam dio rješenja?"

"Ova knjiga, za koju je autor pomno i temeljito istražio građu… jendostavnim jezikom progovara o neporecivoj činjenici: radna je sredina danas prepuna šupaka… Nema sumnje da će ova knjig aizazvati brojne rasprave uz uredske aparate za kavu." – PUBLISHERS WEEKLY
O AUTORU: Dr. sc. ROBERT SUTTON profesor je menadžmenta na sveučilištu Stanford, suautor je knjiga Hard Facts i Total Nonsense, te autor knjiga Good Boss, Bad Boss i Weird Ideas That Work, koju je Harvard Business Review proglasio jednom od deset najboljih knjiga godine. Živi u Menlo Parku u Kaliforniji.
Iz Uvoda:
Kada upoznam zlobnu osobu, prvo što pomislim jest: Kakav šupak!
Kladim se da i vi to pomislite. Takve ljude nazivamo nasilnicima, ljigavcima, krelcima, gnjidama, mučiteljima, serijskim razbijačima, tiranima ili nekontroliranim egomanijacima, ali, barem za mene, riječ šupak najbolje izražava strah i gnušanje koje gajim prema tim gadnim ljudima.
Ovu sam knjigu napisao jer je, nažalost, većina nas prije ili poslije primorana suočiti se sa šupcima na svojim radnim mjestima. Knjiga Pravilo o zabrani šupaka pokazuje kako ti destruktivni ljudi uništavaju druge i podrivaju organizacijsku učinkovitost. Ona ujedno pokazuje kako ćete pročistiti svoju organizaciju od tih krelaca, kako reformirati one s kojima ste zapeli, kako istjerati one koji se ne mogu ili ne žele promijeniti i kako umanjiti štetu koju uzrokuju ti pokvareni ljigavci.
Za „pravilo o zabrani šupaka“ prvi sam put čuo prije petnaest godina tijekom sastanka fakultetskog osoblja na Sveučilštu u Stanfordu. Naša mala katedra bila je nevjerojatno srdačno i kolegijalno mjesto za rad, osobito u usporedbi s većinom drugih akademskih krugova u kojima vlada gotovo neprimjetna, ali nemilosrdna zloba. Na tome je sastanku naš ravnatelj Warren Husman predvodio raspravu na kojoj smo trebali odlučiti o zapošljavanju novog člana katedre.
Jedan kolega predložio je da zaposlimo uglednog istraživača iz druge škole, na što mu je drugi kolega rekao: „Čuj, ne zanima me je li taj momak dobio Nobelovu nagradu… Jednostavno ne želim da ikakvi šupci uništavaju našu grupu.“ Svi smo se grohotom nasmijali, ali smo nakon toga počeli ozbiljno razgovarati o tome kako izbjeći da u našu grupu uđu pokvareni i arogantni krelci. Od toga dana, svaki put kada smo raspravljali o zapošljavanju novoga člana katedre, svatko od nas mogao je pobiti odluku pitanjem: „Iako se čini da je kandidat pametan, hoćemo li njegovim zapošljavanjem prekršiti naše pravilo o zabrani šupaka?“ Zbog toga je naša katedra postala bolje mjesto za rad.
Na drugim radnim mjestima jezik je znatno pristojniji, tako da se ondje govori o pravilima protiv „krelaca“, „gnjida“ ili „nasilnika“. U drugim se slučajevima to pravilo prešutno provodi. Bez obzira kako glasi, osobno želim raditi na mjestu koje provodi „pravilo o zabrani šupaka“, a ne u tisućama organizacija koje ignoriraju, opraštaju ili čak ohrabruju zloću.
Potražite u knjižarama ili uz popust naručite direktno od nakladnika: 01 3888 255 ili e-mail: prodaja@naklada-ljevak.hr, www.ljevak.hr

Leave a comment

Pretraži

Back to Top