Vertikalni vrtovi Patrica Blanca

Vrt Nema komentara na Vertikalni vrtovi Patrica Blanca 3

U vrijeme kada se u gradovima sve više parkova pretvara u gradilišta i kada zelenilo zamjenjuju beton i asfalt, vrtovi pronalaze svoje mjesto na zidovima.

Vertikalni vrtovi imaju malo toga zajedničkog s klasičnim vrtom, riječ je o visećim zidnim vrtovima koji oplemenjuju zidove ili cijele fasade zgrada.
Nakon višegodišnjeg proučavanja i istraživanja biljaka u njihovom prirodnom okruženju, francuski botaničar Patric Blanc je došao do ideje kako složiti strukturu koja se može postaviti na zid i baviti se vertikalnim uzgojem biljaka. Blanc je, promatrajući različite vrste biljaka, zaključio da se mnoge od njih u prirodi razvijaju i rastu bez zemlje, na potpuno vertikalnim površinama, stijenama i kori drveća. Jedini uvjeti za njihov rast su, zapravo, čvrsta podloga, svjetlost i stalan izvor vode. Ta osobina biljaka je bila osnova za sve eksperimente koje je kasnije radio. Od 1988. godine, kada je krenuo s realizacijama prvih vrtova, do danas, dizajnirao je i izveo stotinjak ovakvih projekata i izgradio prepoznatljiv stil te otvorio vrata potpuno novoj sferi dizajna.
Vertikalni vrtovi mogu jednako dobro egzistirati u otvorenim i zatvorenim prostorima, ako se poštuju osnovni uvjeti potrebni za život biljaka. Održavanje biljaka je jednostavno. Bitno je odabrati biljke koje mogu rasti u ovakvim uvjetima, i osigurati prirodnu ili umjetnu svjetlost, ovisno o položaju vrta. Automatiziranim sustavom navodnjavanja biljke kapilarno dobivaju vodu i hranjive sastojke, a višak vode se skuplja preko ugrađenog oluka i ponovo vraća u sustav cijevi. Ovakav vrt pruža prekrasan pogled na zelenilo, oplemenjuje prostor estetski i obogaćuje ga kisikom, odličan je toplinski i zvučni izolator te može neograničeno dugo trajati.
Princip postavljanja vertikalnog zida je sljedeći:
Potrebno je napraviti čeličnu konstrukciju koja se pričvrsti na odgovarajući zid (ali je odmaknuta od zida zbog ventilacije) i koji je podloga na koju ide PVC folija – nepromočivi sloj debljine 1 cm. Preko folije idu 2 sloja poliamida debljine po 3 mm na koji se postavljaju biljke (ili kao sjeme ili već formirana biljka) jer kapilarnost omogućuje ravnomjeran protok vode i propušta korijenje koje ne raste u dubinu već po površini. Gustoća sađenja je otprilike 30 biljaka po kvadratnom metru zida, a jedan zid može imati i desetke tisuća biljaka. Prosječna težina vertikalnog vrta (s konstrukcijom i biljkama) iznosi oko 30 kg /m².
Bitno je napomenuti da ovakva rješenja još nisu zaživjela kod nas, no tko zna, možda nekom damo ideju…

Leave a comment

Pretraži

Back to Top