Zimski vrt

Dom Nema komentara na Zimski vrt 4

Zimski vrt je prostor ograđen staklom i integriran u stambeni objekt i kao takav posjeduje osobine i vanjskog i unutarnjeg prostora.

Prve priče o zimskim vrtovima datiraju iz antičkog doba, kada je filozof Sokrat spominjao gradnju u skladu sa suncem. Po Sokratu kuće bi trebalo graditi tako da je u njima preko ljeta hladno, a tijekom zime ugodno toplo. S južne strane graditi visoko i uzdignuto kako bi zimsko sunce snažno grijalo, a sa sjeverne strane graditi spušteno kako hladni zimski vjetar ne bi prodirao u unutrašnjost kuće
Zimski vrt možemo iskoristiti u različite svrhe. Naprimjer kao alternativno rješenja za proširenje i poboljšanje kvalitete stambenog prostora. Ili jednostavno kao prostor gdje možemo uzgajati različite biljke.
Druga mogućnost: ostakljivanjem možemo klimatizirati stambeni prostor.
Svejedno što je razlog izgradnje i uređenja zimskog vrta, izvedbi ove ideje moramo prilaziti planski od samog početka.
Upravo iz tog razloga potrebno je potražiti mišljenje stručne osobe koja će zimski vrt koncipirati tako kako bi se na najbolji mogući način prilagodio postojećem objektu, kako bismo uskladili naše želje sa stvarnim mogućnostima i kako bismo na vrijeme mogli planirati i uklopiti troškove u kućni budžet.
U zimskom vrtu možemo boraviti bez obzira na vremenske prilike jer nas staklene površine štite od vjetra, kiše, snijega…
Kod povezivanja unutarnjih i vanjskih dijelova nepropusnim staklenim plohama naglasak je na stvaranju ugođaja otvorenog prostora s vegetacijom i višestrukim funkcionalnim mogućnostima. Sam odabir položaja zimskog vrta, osim u slučajevima kada je odabir onemogućen ili ograničen već prethodnim građevinskim smjernicama, ovisit će o tome u kojem dijelu dana i u koju će se svrhu koristiti.
Najbolje bi bilo kada bi se zimski vrt smjestio na postojeći objekt na jugozapadnu stranu postojećeg stambenog objekta, jer je tada najveća iskoristivost Sunčeve energije i postiže se ugodna temperatura tijekom cijele godine. Postavljanje vrta na jugozapadnu stranu zahtjeva ugrađivanje sustava za prozračivanje i osjenčivanje koji sprečavaju pregrijavanje u vrućim mjesecima. Dobro napravljeni zimski vrt čini ekskluzivni prostor, prostor koji nas tjera na uživanje i kreativnost.
Važni koraci
Trebali bi odrediti položaj i namjenu zimskog vrta, zatim bi trebali u suradnji sa stručnjakom odrediti oblik zimskog vrta, provjeriti sve građevinske elemente bitne za smještaj vrta i njegovo pravilno funkcioniranje.
Zimski vrt bi trebao biti postavljen na armiranobetonsku ploču s dobro izoliranim estrihom. Nije svejedno što ćemo izabrati kao strop zimskog vrta- da li će to biti kombinacija panela i stakla ili samo staklo ili neki drugi materijal (leksan i sl.) također nije svejedno što je iznad zimskog vrta. Iznad zimskog vrta može biti neki balkon, prozor s teglama cvijeća i sl. , dakle na strop zimskog vrta postavljaju se osim vodotjesnosti i termoizolacijskih zahtjeva i zahtjevi na sigurnost ljudi koji borave u zimskom vrtu.
Najčešće ćemo za krovna stakla u zimskom vrtu izabrati kaljena ili lijepljena stakla ovisno o uvijetima, ali sigurno moramo izabrati takvu kombinaciju stakala koja će sigurno čuvati u slučaju pada predmeta na krov zimskog vrta.
To znači da ispuna krova zimskog vrta mora, u slučaju pada nekog predmeta, biti dovoljne snage da tu ispunu razbije, preuzeti veći dio kinetičke energije predmeta, a ako puca mora puknuti na takav način da nas njeni dijelovi ne mogu ozlijediti.
Odabir profila
Profili mogu biti sastavljeni od aluminija, drva ili plastike. Na vrhu uporabne ljestvice je aluminij zbog njegove male mase i velike čvrstoće. Osim za izradu profila aluminij je pogodan i za izradu finih detalja. Otporan je na koroziju i dugotrajan je, a današnja proizvodnja profila omogućuje mu zadovoljavajuće karakteristike toplinskog izolatora.
Stoga se proizvode toplinski izolirani profili kojima je vanjska strana odvojena od unutarnje, jer takva konstrukcija s umetnutim razdjelnim elementom spriječava nastajanje toplinskih mostova.
Kad je u pitanju drvena konstrukcija, većina ljudi se odlučuje za drvene konstrukcijske elemente zbog činjenice da drvo daje određenu toplinu prostoru i doprinosi prirodnom izgledu ambijenta,
Struktura drva ujedno omogućuje regulaciju vlažnosti prostora. Konstrukcijski profili najčešće su od impregniranog lameliranog drva, gdje je višeslojnost izvedbe jamstvo toplinske i zvučne izloacije.
Lamelirano drvo u prosjeku je i veće nosivosti od običnog drva. Kao nedostatak drvenih konstrukcijskih profila navodi se proces truljenja i potreba za čestim nanošenjem zaštitnog sloja koja to spriječava, što se u slučaju lameliranog drva kreće u razmaku od dvije do tri godine, a u slučaju izvedbe od masivnog drva do pet godina.
Idealno za rješavanje ovog problema je primjena profila koji su sa unutarnje strane izvedeni od drva, a s vanjske od aluminija. Plastični profili odlikuju se visokim stupnjem toplinske izolacije. Čelični profili imaju veliku statičku vrijednost, ali se rijetko primjenjuju zbog podložnosti koroziji.
Konstrukcija krova zimskog vrta također se izvodi u kombinaciji aluminijskog ili čeličnog skeleta i drvenih ili plastičnih panela.
Zahtjevi za toplinskom izolacijom nalažu da odabir materijala podnih obloga i pregradnih zidova bude takav da u hladnim uvjetima što bolje očuva toplinu, a u ljetnim mjesecima spriječi pregrijavanje prostora. Najčešće korišteni materijali koji ispunjavaju te zadanosti su opeka i prirodni kamen.
Staklo je najvažniji element
Izolacijske karakteristike stakla bitne su radi postizanja ugodne temperature tijekom cijele godine, ali i radi spriječavanja hlađenja unutarnje strane stakla, što bi za posljedicu imalo kondenzaciju vlage.
Najčešće se primjenjuje dvostruko ostakljenje staklom niskoemisijskog prijenosa i dvostrukim plinskim punjenje.
Kod gradnje temelja mora se uzeti u obzir masivnost konstrukcije i toplinska izolacija temelja. Važan je i razmak između temelja i unutarnjeg prostora, koji mora biti dovoljan da spriječi prodor vode u unutrašnjost.
Staklene stijene fiksiraju se na temelje, a na spojevima staklenih ploha koje izravno dolaze u kontakt sa zidovima objekta mora se posvetiti pozornost izolaciji fasade.
Mjesto kontakta na zidovima i krovu izvode se kao udubljenja koja se nakon ugradnje stakla ispunjaju izolacijskim materijalom.
Važno je da se svi radovi, od gradnje temelja do montaže okvira prolaza, izvode precizno, bez neravnina koje bi otežavale postavljanje izolacijskog sloja.
Pravilna izvedba spriječava nastajanje toplinskih mostova, isparavanje i kondenzaciju vlage, a povoljnim uvjetima pridonosi i što ujednačenijim čimbenicima toplinskog prijenosa konstrukcijskih profila i staklenih stijena.
Statiku konstrukcije zimskog vrta jamče nosivi elementi koji su sastavni dio konstrukcije zidova i krova objekta. Oprema ovisi o tome u koju je svrhu vrt namijenjen i o broju osoba koje će istodobno boraviti u njemu. U skladu s tim određuje se način ostakljenja, zatamnjenja stakla, sustavi prozračivanja, osjenčavanja, hlađenja i grijanja, te odvodnjavanja.
Prema željama i namjeni određujemo sastavne elemente zimskog vrta – da li su to klizne ili harmo stijene ili je zimski vrt opremljen samo prozorima i fiksnim elementima.
Budući da zimski vrt često koristimo kao prolaz ili ulaz u vrt, potrebno je obratiti pozornost i na materijal koji postavljamo na pod kako bismo pojednostavili njegovo održavanje.
Možemo razmisliti o prirodnom kamenu ili određenim keramičkim pločicama.
Zimski vrt u kojem provodimo vrijeme tijekom cijele godine zahtijeva i postavljanje odgovarajućeg grijanja kako bismo se u njemu ugodno osjećali i zimi. Tako bismo mogli uzeti u obzir postavljanje podnog grijanja i na taj način osigurati dostatnu toplinu. O ovome bismo trebali razmisliti već kod početnih radova kao što je postavljanje temelja.

Izvor: Promogradnja, www.promogradnja.hr

Leave a comment

Pretraži

Back to Top