Energetska obnova zgrada – spas za hrvatske građevinare i najisplativije ulaganje?

Gradnja Nema komentara na Energetska obnova zgrada – spas za hrvatske građevinare i najisplativije ulaganje? 6

Energetska obnova zgrada (bolja toplinska fasada i/ili izolacija kuće/zgrade) može biti spas za građevinsku industriju, pokretač gospodarstva i spas za kućne proračune! Za njezin uspjeh presudni su pak snažnija politička podrška kroz zakonski okvir i poticaji.


Zaključci su to danas u Zagrebu. Smanjenje potrošnje energije obaveza je svih država članica EU, pa tako i Hrvatske. Iskustva iz EU pokazuju kako je energetska obnova zgrada pokretač gospodarstva. U Njemačkoj je tako obnovljeno više od 1,3 milijuna domova i stvoreno 345.000 radnih mjesta. U Irskoj je stvorila 3000 novih radnih mjesta, prosječne uštede na računima za energiju su oko 450 € godišnje po kućanstvu, a za svaki euro uložen u obnovu, država dobiva natrag pet!
Cilj diskusije bio je upoznati hrvatsku javnost s uspješnim projektima energetske obnove iz Europske unije, a okupila je stručnjake iz EU, predstavnike Vlade RH, lokalne samouprave, financijskih ustanova te druge zainteresirane stručnjake iz ostalih relevantnih institucija i tvrtki.

Gđa Ana Pavičić Kaselj,
pomoćnica ministrice za energetsku učinkovitost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Vlade RH, u uvodnome dijelu diskusije govorila je o hrvatskom pristupu energetski učinkovitim obnovama, stanju u našem zgradarstvu, te poduzetim promjenama u zakonodavstvu RH, kako bi naši zakoni bili u skladu s odgovarajućim propisima u EU. Uvedene su novosti vezane za energetsku certifikaciju i energetske preglede zgrada, a nakon obnove javnih zgrada Vlada planira poticaje za obnovu privatnih i komercijalnih objekata.

Adrian Joyce
, direktor kampanje Renovate Europe Europskog saveza tvrtki za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, govorio je o važnosti energetske obnova zgrada za EU danas. U EU bi se s ambicioznim programima obnove moglo stvoriti oko 2 milijuna radnih mjesta, s povratom investicije višim od 12% i povećanjem javnih prihoda do 40 milijardi € godišnje do 2020. Sve to uz veću kvalitetu i udobnost života stanara tih zgrada. Na primjerima nekih država članica EU prikazao je kako su one kroz nacionalne projekte obnove zgrada,
pokrenule svoje gospodarstvo.

Od prof. Owena Lewisa, donedavna direktora Državne uprave za održivu energiju i dekana Arhitektonskog fakulteta pri University College of Dublin, doznali smo kako su u Irskoj pokrenuli energetsku obnovu više od milijun zgrada, podigli svijest stanovništva o važnosti ove teme i razvili najbolji sustav energetskog klasificiranja zgrada u Uniji.

Mr.sc. Vesna Černilogar iz Eko sklada, slovenskog fonda za zaštitu okoliša opisala je kako izgleda sustav poticaja u Sloveniji gdje su u protekle četiri godine uložili 60 milijuna € za energetski učinkovite obnove, a u sljedećoj planiraju 25 milijuna €. Svojim su programom postigli respektabilne uštede u potrošnji energije, smanjenje emisija CO2, veće porezne prihode državnom. proračunu, otvorili nova radna mjesta te razvili projektantsku i građevinsku struku.

Leave a comment

Pretraži

Back to Top