''Noć hrvatskog filma i novih medija''

Događanja, Kultura Nema komentara na ''Noć hrvatskog filma i novih medija'' 5

Manifestacija ”Noć hrvatskog filma i novih medija” će se po prvi put održati 14. lipnja 2014., uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, te pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića.


Prvi put će se u suradnji s Hrvatskom Kinotekom javno prikazati na velikom platnu svih 14 digitalno restauriranih hrvatskih filmskih klasika (Vuk Samotnjak, Breza, Lisinski, U raljama života, Tri Ane, Sjenka slave, Tajna starog tavana, Makedonski dio pakla, Kapetan Mikula Mali, Ljubavna pisma s predumišljajem, Idu dani, Atentat u Sarajevu, Crne ptice, Ciguli Miguli).

Cilj manifestacije je u jednoj noći, u nekoliko sati, od hrvatskog filma učiniti prvorazredni i globalni hrvatski događaj, što se, naravno, oslanja na više nego uspješna iskustva Noći muzeja i Noći knjige, koje su privukle impresivan broj posjetitelja.

Manifestacija će se održati u 8 gradova i 16 kino dvorana diljem Hrvatske; Zagrebu, Splitu, Osijeku, Sisku, Požegi, Karlovcu, Puli, i Vukovaru.

18 sati, dugometražni igrani film za djecu

Kapetan Mikula Mali, Obrad Gluščević, 87’, 1974., Jadran film
Pustolovine 12-godišnjeg Mikule (T. Vidan) i njegova djeda (P. Prličko) tijekom fašističke okupacije Dalmacije u Drugom svjetskom ratu. Digitalno restaurirana kopija!

19.30 sati, kratki igrani

Nije da znam, nego je to tako, Tanja Golić, 15’, 2006., ADU
Film pokazuje što se dogodi kad muško koje je ušlo u treću dekadu života, otkrilo zen i sjelo u fotelju ne bi li satima pušilo, naleti na ženu koja je naelekritizirani control freak.

Kraj igre, Petar Orešković, 10’, 2002., ADU
Nastao prema motivima iz istoimene drame Samuela Becketta.

20 sati, dugometražni igrani

Tri Ane, BrankoBauer, 97’, 1959., Vardar film
Umirovljeni željeznički radnik Marko Petrić, koji je u ratu izgubio ženu i kćer, otkriva mogućnost da mu je dijete možda ipak preživjelo. Nakon sedamnaest godina samoće ova ga vijest neizmjerno usreći, ali ubrzo uviđa da potraga nije nimalo jednostavna. Postoje barem tri žene koje bi mogle biti njegova kći. Svaka od njih se sa svojom prošlošću i traumom nosi na različit način: glumica Ana se svjesno svakodnevno bori sa svojom tugom, majka Ana izlaz nalazi u sanjarenju i povremenom bijegu od realnosti, a liječnica Ana se na svoju prošlost gotovo i ne osvrće. Petrić je kako bi pronašao kćer primoran ponovno prolaziti kroz vlastitu traumu i traume sve tri Ane.

22 sata, animirani

Don Kihot, Vlado Kristl, 10’40’’, 1961., Zagreb film
Antologijski film u kojem redatelj uz pomoć suvremene kakofonične glazbene podloge i svojim krajnje minimalističkim geometrijskim likovima, okreće sve postojeće konvencije crtanog filma na glavu.

Svaki je dan za sebe, svi zajedno nikad, Goran Trbuljak, 7’18’’, 2002.
Dvojica kavopija sjedeći u kafiću zagledani su u novine i kao da uopće ne primjećuju događaje iza njihovih leđa na ulici. Život za njih izgleda čine samo kava i novine. U novinama stvarnost se često prikazuje drugačije od stvarnog života na ulici. No ni kavopije sami nisu stvarni jer je i njih nacrtala nečija ruka, dok je onaj koji ih je crtao ispijao šalice kave.

Igra, Dušan Vukotić, 12’38’’, 1962., Zagreb film
U ovoj dječjoj igri dječak i djevojčica, snimljeni "na živo" crtaju svaki svoje likove i nadmeću se u tome. Djevojčica nacrta cvijet, a dječak kravu koja ga pojede. Zatim nacrtani lav progoni nacrtanu djevojčicu, sve dok to na kraju ne postane ozbiljno, pretvorivši se u pravi suvremeni rat.

22.30 sati, dokumentarni

Slučajni sin, Robert Zuber, Tomislav Mršić, 55’, 2007., Maxima film
Intimni dokumentarac o potrazi za biološkim roditeljima. Redatelj pokušava shvatiti kako je postao udomljeno dijete i što se točno događalo 1976. godine kad je počeo život sa svojim ‘drugim roditeljima’.

23.30 sati, eksperimentalni

Dva vremena u jednom prostoru, Ivan Ladislav Galeta, 12’, 1976.-1984.
Film je nastao kao istraživanje ideje o proširenom filmu, te je izvorno izveden dvostrukom projekcijom unutar istog ekrana s vremenskim pomakom od 9 sekundi (1976), što je u laboratorijskoj verziji stapanja dviju kopija fiksirano odgodom od 216 sličica u sekundi (1984)

Iris, Željko Radivoj, 5’20’’, 1972., KKZ
Dokumentarno – eksperimentalni film o uličnoj fotografkinji Meri Šajnović, koja od jeseni do početka ljeta snima prolaznike ispred spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu.
Work in progress, Irena Škorić, 6’41’’, 2005., KKZ
Dokumentarno-eksperimentalni film ‘Work in progress’ prikazuje stalnost ljudskog rada koji nema kraja. Dan radnika se svodi na svakodnevnu monotoniju pokreta: kuća – vlak – tramvaj – posao – tramvaj – vlak – kuća. Prošlost i sadašnjost se prožimaju u naporima. Ovaj avangardni dokumentarni film proučava vezu između teškog ljudskog rada i ljudske otuđenosti tijekom desetljeća. Ništa se ne mijenja…

Termiti, Milan Šanec, 2’, 1963., KKZ
Milan Šamec je bio predstavnik konzervativne struje u Kinoklubu Zagreb, one koja se odupirala ‘antifilmu’ i ismijavala ga. Termite je napravo kao utuk ‘antifilmu’, kao demonstraciju ad apsurdum kako ‘bilo tko može napraviti eksperimentalni film’. Uzeo je vrpcu, nejednako ju je izložio razvijaču, a ples vizualnih mrlja što ga je dobio kao rezultat neujednačena razvijanja, nazvao je prema mravima – termitima – jer su ga podsjećali na njih. Da bi parodirao novu glazbu s Muzičkog bijenala u koju su se naši avangardisti ugledali, soundtrack je proizveo tako da je ritmički lupkao i strugao po radijatorima. Ironično, rezultat je bio i vizualno i zvučno tako upečatljiv da je film dobio nagradu na prvom festivalu eksperimentalnog filma GEFFu, i uzimao se kao dokaz kako je i parodiranje svojevrsno oslobađanje, otvaranje područja senzibilnosti i mimo izvornih intencija autora."

24 sata, dugometražni igrani

Maršal, Vinko Brešan, 97’, 1999., Interfilm
U malom otočnom mjestu pronio se glas da se na otoku pojavio duh pokojnog maršala Tita, što izaziva razne reakcije ljudi. Stari isluženi partizani žele vjerovati da je došlo vrijeme povratka socijalizma, pa mjesto neobične pojave diktatora postaje hodočasničko odredište umirovljenih boraca, koji u gomili dolaze s kopna na otok. Agilni gradonačelnik koristi ovu pomamu da pokrene otočni turizam, pa u patvorenoj kulisi, s uvježbanim govorima, crvenim zastavama i kolektivnim ritualima, želi reanimirati Honeckera, Staljina i Maoa kako bi time maksimalno povećao profit.

Ulaz besplatan.

Leave a comment

Pretraži

Back to Top